bookmate game
sr
Böcker
Momčilo Petrović

Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba

Kratke i upečatljive priče iz istorije Srba koje većina čitalaca nikada nije čula niti je o njima išta znala. Autor bez zadrške i argumentovano piše o ljudima i događajima koji su od javnosti namerno i sistematski vešto skrivani.

• Koje su prodice pre sto godina stekle kapital iskorišćavajući decu kao robove?
• Koji je svetac prodavao novine u Beogradu?
• Kako se dogodilo da se podižu spomenici mešetarima koji su srpskoj vojsci u Velikom ratu liferovali trule opanke?
• Šta su sveštenici radili u partizanima?
• Koji su skandali obeležili komunističku revoluciju?
• Jesu li se Srbi zaista surovo oslobađali svojih ostarelih članova porodice?
• Da li rodoljubive pesme Jovana Jovanovića Zmaja zaslužuju podsmeh?
• Koji je mladi srpski pesnik zbog sukoba sa najmoćnijim čovekom Kraljevine Srbije izvršio samoubistvo probovši se šestarom u oko?
• Kako je snimanje jednog filma zloupotrebljeno da se u Tekiji sruši crkva?
• Da li je istina da je legendarni pisac bio saradnik okupatora Beograda u Prvom svetskom ratu?

Odgovori na ova pitanja i još mnogo interesantnih otkrića, od kojih su neka iznenađujuća i šokantna, nalaze se između korica ove knjige.

„Popularizacija nauke je velika tema, težak zadatak i istinska misija. Govoriti javnosti o istoriji nije samo prosvetni već i vaspitni zadatak. Momčilo Petrović spada među retke novinare koji su uspeli da se uspešno oprobaju u publicistici. Vredno piše knjige za koje vlada izvanredno zanimanje čitalačke publike. To je počast i odgovornost. Petrović tu čast zaslužuje, a odgovornost dobro podnosi.“
— Čedomir Antić
305 trycksidor
Ursprunglig publicering
2022
Förlag
Laguna
Har du redan läst den? Vad tycker du om den?
👍👎

Intryck

  • DRAGANdelade ett intrycki fjol

    Zanimljivo

  • Kiberneticardelade ett intryckförra månaden
    👍Värt att läsa

  • Joledelade ett intryckför 2 månader sedan
    👍Värt att läsa
    💡Lärde mig mycket
    🎯Givande
    🌴Kiosklitteratur
    🚀Sidvändare
    🐼Mysig

Citat

  • TanjaK1har citerati fjol
    Први српски телевизор, назван „Тесла 59 ТВ“, имао је екран дијагонале 43 центиметра, и био тежак целих 20 килограма. Имао је 12 канала, а слика је постојала само на једном. Укључивао се у струју преко уређаја званог „стабилизатор“. Направљен је у фабрици Никола Тесла у Београду, а онда је политичком одлуком, производња пребачена у Ниш.

    Најпродаванији апарат Електронске индустрије из овог града био је „амбасадор“, а ТВ пријемници прављени су и у Загребу (РИЗ – Радио-индустрија Загреб), Крању (Искра), и Бањалуци (Чајавец). Кад је почела производња колор телевизора, у прави план је избило Горење из Словеније.
  • b5696327070har citeratför 4 månader sedan
    Глушчевић се после рата вратио у Париз, али му Французи нису заборавили сарадњу са Немцима. Ухапшен је 1919. године, а од Београда је затражена документација да би му они судили. Влада коју је водио отац његовог ортака Радета Пашића, одбила је да то учини.
    Штавише, 1923. године суд у Краљевини СХС Глушчевића је ослободио свих оптужби, а заплењена платина му је враћена!
    Раде Пашић, наравно, није ни излазио пред суд.
  • DejkaStarhar citerati fjol
    Те 1868. године Београд је имао око 25.000 житеља. „Улице су уске, кривудаве, нечисте и неосветљене, али жеђ за просветом, културом и науком букти у ослобођеној земљи.“

I bokhyllorna

fb2epub
Dra och släpp dina filer (upp till fem åt gången)