Psihologija Sreće

Acetilkolin utječe na kratkotrajno pamćenje. Visoke razine olakšavaju učenje i pamćenje. Niske razine uzrokuju probleme kod učenja i pamćenja koji mogu dovesti do demencije.

Prema Juanu Rofu, ocu psihosomatske medicine, kada smo sretni aktiviraju se važni dijelovi poput sjećanja, stvarajući lijepe uspomene na trenutak; izražavamo se i dijelimo to usmeno s onima u blizini; poboljšava nam se mišićni tonus i osjećamo se ugodno, zadovoljni tim trenutkom.

- Oni koji krive druge za nešto što im se dogodilo bez preuzimanja ikakve odgovornosti za vlastite postupke i posljedice, to se naziva vanjski lokus kontrole, gdje je uvijek netko drugi kriv, pa čak i kada nema veze s time. To je ono što kolokvijalno kažemo praviti se lud i podrazumijeva prebacivanje krivnje na druge, na kolegu s posla, vlastitog partnera…i tipično je za nezrele ljude koji su zaostali u moralnome razvoju zbog čega prepoznaju dobro u sebi i loše u drugima.

Problematičan suživot imat će iste negativne učinke kao i fizičke ili psihološke bolesti koje onemogućavaju postizanje odgovarajućeg stupnja sreće

Dakle, želimo li da nam djeca imaju veće šanse da budu sretni u budućnosti, treba ulagati u pozitivna iskustva i primjereno obrazovanje koje se temelji na razvoju emocionalne inteligencije, poticati karakteristike ekstraverzije te držati pod kontrolorom, što je više moguće, osobine neuroze.

Dopamin, obično povezan ss zadovoljstvom i seksualnom željom koje se temelje na jačanju, dok aktivira simpatički živčani sustav potreban za nova učenja. Visoke razine poboljšavaju motivaciju, raspoloženje i seksualnu želju. Niske razine vode do demotivacije, neodlučnosti, smanjenog libida te depresije.

Adrenalin, koji povećava otkucaje srca i krvni tlak te priprema tijelo za stresne situacije, bile one ugodne ili ne. Visoka razina adrenalina uzrokuje umor, nedostatak koncentracije, nesanicu, tjeskobu te depresiju. Niska razina uzrokuje deterioraciju i depresiju.

Noradrenalin, povezan s pozornošću, učenjem, društvenošću te osjetljivošću na osjećaje i želje drugih. Visoke razine uzrokuju emocionalnu nepredvidljivost, živčanu napetost i seksualnu želju. Niska razina uzrokuje nedostatak koncentracije i motivacije, depresiju, gubitak libida i zatvaranje u sebe same

Prvo što treba znati o sreći jest da se radi o emociji, a treba uzeti u obzir i činjenicu da su emocije dio života bili mi njih svjesni ili ne. Prisutne su u svim našim poduhvatima i odlukama koje donesemo i otuda važnost njihova proučavanja. Teoretičare emocija možemo podijeliti u dvije skupine, one koji ih smatraju jedinstvenim i nerazdvojivim pojmom koji neprestano varira između pozitivnih i negativnih osjećaja i one koji ih smatraju višedimenzionalnim pojmom koji se sastoji od doživljajne, eskpresivne i fiziološke komponente. Emociju možemo smatrati posebnim stanjem pojedinca koji mu omogućuje da opaža i reagira na okolinu (na podražaj). Jednostavnije rečeno, možemo razmatrati tri moguća stanja: pozitivno (radost ili sreća), neutralno (ravnodušnost) i negativno (tuga, nezadovoljstvo ili jad); radi se o načinu opažanja i reagiranja na okolinu. Takvo kronično

emocija snažno utječe na način razmišljanja, kao i na organizam i ponašanje.